La canción “Huajuapan”

Liberación vídeo

Te' in ts'ook xíimbal tu winalil diciembre, a Huajuapan de León, Oaxaca, mi ciudad natal; tin k'amaj u páajtalil in k'a'abetkuunsik u videoil jump'éel jats'uts k'aay tu beetaj in taata “Huajuapan” yéetel ba'ax yaan ti' le k'iino' je'el xano' título.
in puksi'ik'al ku chu'upul yéetel ki'imak óolal u páajtal in ts'aiko'on ta wéetel le video clip ti' le k'aayo' bejla'e'. “Huajuapan” ba'ax in taata tu beetaj yéetel ba'ax ku k'u'ubul ti' le lu'um tu'ux síijen yéetel tu'ux líik'en.

Komposision: José Bernabé Trujano Morales
K'ext'aan: Patricia Trujano Granados
Grupo Bohemio: José Bernabé Trujano Morales, José Luis Trujano Granados, Alberto Julian Mora Paz
Video: Alexander Uhl, Mónica Arias
Audio: José Luis Trjano Granados
Múuch' óok'ot: Mayra Cisneros Brito, Luis Alejandro Molina Flores, Victoria Barragan Trujano, Nathalia Trujano Pedroza, Italivi Nanely Pérez Cruz, Diego Velasco Olea, Jesús Alejandro López Huerta, Amayrani Cruz Ortega, Jalil Martín Mora Martínez,
Nu'ukulil producción: Carlos Trujano Granados, Alma Trujano Granados, Guillermina Trujano Granados, Claudia Pedroza Oropeza, Guillermina Grandos Cepeda

Produxion: Alexander Uhl, Patricia Trujano Granados
© 2026 Huajapan de León, Oaxaca – Mexico

Entrevista con el Maestro José B. Trujano Morales

Ma' k k'áat ka'ach k p'atik le oportunidad u ch'a'iko'ob jump'éel kóom entrevista, u k'a'ajsajil in taata yéetel bey xan, ts'aiko'on yaan oochelo'ob ka'ach paalalo'on ka káaj k paax. Le video yéetel le k'aayo' jach jats'uts ka'ach yéetel yaan in ts'aiko'on jach séeb. Nib óolal Mayra Cisneros Brito tumen jump'éel jats'uts entrevista.

Huajapan de León: Tu puksi'ik'al le Mixtecao'

U péetlu'umil Mixtecae' ti' yaan tu noojol México, ku t'o'oxol ichil le noj lu'umo'ob yaan bejla'e' ti' Puebla, Oaxaca yéetel Guerrero. Ich mixtec ku ya'ala'alÑuu Dzahui oojéel — “lu'umil cháak”. Waye, ichil witso'ob yéetel kóom ka'an, Kula'an Huajuapan de León.


Le mixtecos: máax ka'ach?

U miatsil Mixtecae' juntúul ti' le asab jats'uts ti' Mesoamérica — yéetel ma' chéen tumen yaan ka'ach asab ti' 2.500 ja'abo'ob. U yáax chíikulil ku taal tu siglo XII a.C.; Yéetel u conquista española ti' le siglo XVI u k'ajláayo' independiente ts'o'ok.. ichil le chowak k'iino', Le mixteco'obo' tu beetaj u leti'ob t.u.m ts'íib ka tu ts'íibto'ob u k'ajláayo'ob ti' códices ts'íibta'ano'ob yóok'ol u yoot'el che' yéetel u yoot'el ciervo.. Yaan ti' le áanalte'oba' láayli' yaan bejla'e'..

Le mixtecos bino'ob especialmente reconocidos bey orfebres excepcionales. Utilizando técnicas bey cera satal yéetel filigrana, tu beetaj joyería jach codiciada ti' tuláakal Mesoamérica.. U deidad protectora ka'ach Dzahui, u chíikulil cháak — lógico uti'al jump'éel kaajil u k'aaba' u k'áat u ya'al “paalal cháak”. Bey xan k'a'ana'an u ya'ala'ale' le mixtecos kuxa'ano'ob ti' le conquista española yéetel ku p'áatal kuxa'an u miatsilo'ob tak bejla'e'..


U lu'umil Mixtec: Óoxp'éel zonas, jump'éel identidad

Le Mixtecao' jats ti' óoxp'éel kúuchil: leMixteca Baja, tu xaman-lak'inil Oaxaca yéetel tu noojol-lak'inil Puebla; leMixteca Alta, tu noresteil Guerrero yéetel tu lak'inil Oaxaca; yéetel leMixteca ti' le k'áak'náabo', tu jáal u k'áak'náabil Pacífico. tuláakal le lu'uma' ku pixik kex 40.000 km2 yéetel leti' jump'éel le regiones yéetel le asab ayik'alil histórico-cultural ti' México — waye', yéetel le mixtecs, Le zapotecos xan tu beetaj jump'éel civilización yáax xook.

Huajuapan de León yaan te' Mixteca Baja, le altitud asab chokoj yéetel asab baja ti' le óoxp'éel zonas, yéetel tikin táax lu'umo'ob yéetel ya'ab k'iino'.


Huajuapan: jump'éel k'aaba' yéetel u k'ajláayil

ich mixtec, le kaajo' t'a'anTúumben tuukul — “lu'umil u mu'uk'a'an óolal” o “kúuchil ti' máako'ob ma' u yóolo'ob”. ku yu'uba'al bey u nojochtal máak, ba'ale' le k'ajláayo' ku ye'esik yaan u jaajil.

Le kaajo' káaj u beeta'al tu ja'abil 400 a.C. tumen le ku k'aaba'tik Gnu Yate, “úuchben máako'ob”. yéetel u máan k'iine' tu beetaj jump'éel noj kúuchil político jach k'a'anan, religioso yéetel económico ti' le Mixteca.


111 K'iino'ob u asedio — xma' rendición

ichil u péektsilil u jáalk'abil México, Huajuapan tu beetaj jump'éel capítulo jach k'ajóolta'an: tu jets'aj jump'éel asedio 111 k'iino'ob — le asab chowak ti' tuláakal le k'atun ti' independencia. Le noj kaajo' kanáanta'ab tumen junmúuch' kajnáalo'ob yáanal u nu'uktaj coronel Valerio Trujano. El 23 Julio 1812 General José María Morelos tu ts'ooke' k'uch yéetel u muuk'o'ob ka'aj xu'ul le asedioo'.. Tak túun, le noj kaajo' ku k'iinbesik le k'iino' je'elo' tuláakal ja'ab.

jump'éel meyaj yaabilajech yaan ti'Yuumtsil puksi'ik'alo'ob, jump'éel u yoochel Cristo Moreno ti' le siglo XVII máax le kaajo' ku ya'alik u ts'o'ok u favorecido le resistencia ti' le k'iino'oba'. Milagro wa ma' — le devoción ti' le figura láayli' jach kuxa'an.

En 1843 le kaajo' bin oficialmente elevada ti'Villa of Huajuapan de León, uti'al u chíimpolta'al le insurgente Antonio de León. Le rango ti' le kaajo' bin obtenido ti' 1884.


Miatsil, Gastronomía yéetel jump'éel k'aay k'ajóolta'an

Huajuapan yaan ya'ab ba'ax u ts'áaik: jats'uts arquitectura neoclásica, le Museo Regional MUREH yéetel exposiciones yóok'ol le k'ajláayo' mixteca yéetel jump'éel agenda miatsil activa yéetel conciertos, teatro yéetel cine.

Te' le musical, Le noj kaajo' k'ajóolta'an yóok'ol tuláakal tumen leJarabe Mixtec — yéetel uti'al leK'aay Mixtec, jump'éel melancólico xéet' tu beetaj José López Alavés ti' Huapeño yaan ichil le juumo'ob jach k'ajóolta'ano'ob tu lu'umil Méxicoo'.

yéetel je'el máaxak ku xíimbaltik Huajuapan, jach yaan in janal: masa u caderachili ajoquelato yma' ta jóok'sik Leti'obe' ku especialidades locales ma' u sa'atal ti' je'el k'íiwiko' wa restaurante ti' le kaajo'..